SDP predstavio mjere za ublažavanje inflatornog šoka

“Rat i neizvjesnost možemo koristiti za opis situacije u Hrvatskoj i Europi, a zapravo i u čitavom svijetu. Upravo iz neizvjesnosti proizlazi određena zabrinutost, a ta zabrinutost najviše pogađa najranjivije skupine u Hrvatskoj, koje su, nažalost, često gubitnici u ovakvim procesima. Kao što kontinuirano upozoravamo posljednjih godina, inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve. Postoji barem 15 skupina koje imaju različitu razinu inflacije. Zbog toga se bojimo da će i nakon ove krize najveći teret mjera i neizvjesnosti snositi građani Republike Hrvatske koji su već izloženi najvećem riziku od siromaštva – gotovo 30 % njih,” rekao je uvodno predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako ne vjeruje da će trgovci sniziti cijene u novim uvjetima te kako će trošak krize opet biti prebačen na krajnje potrošače.

“Znamo da hrana i prehrambeni proizvodi čine jedan od najvećih udjela u potrošačkoj košarici i snažno utječu na inflaciju. Ono što danas želim naglasiti jest da SDP od 2022. godine kontinuirano predlaže mjere i ideje građanima i Vladi Republike Hrvatske – a predstavili smo ih više od 50 kroz 5 velikih paketa antiinflatornih mjera –  koje bi, da su bile prihvaćene, imale utjecaj na današnju situaciju. Govorili smo o energetskoj tranziciji i predložili desetak srednjoročnih mjera koje Hrvatska nije provela u posljednje četiri do pet godina. Predlagali smo i mjere za hrvatsku poljoprivredu te za socijalno ugrožene građane. Fokus je bio na stvaranju energetske samodostatnosti. Smatram da je Hrvatska napravila veliku pogrešku nečinjenjem. U dobrim vremenima treba koristiti dostupne resurse za tranziciju,” rekao je dalje Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako nismo dovoljno naučili iz rata u Ukrajini te da Vlada RH opet uvodi interventne mjere.

“Kratkoročno, uz postojeće mjere, mogli bismo dodati i povrat dijela trošarina. Vjerojatno bi i drugi ministri financija imali slične prijedloge. Takve smo mjere i mi predstavili, čak dan ili dva prije Vlade. No ključna razlika je u našem pogledu na gospodarstvo, energetiku i poljoprivredu. U dobrim vremenima trebalo je transformirati gospodarstvo prema samodostatnoj poljoprivredi i energetici te uvesti ciljane potpore povezane s realnim potrebama. Ne smatram prihvatljivim da kućanstva višeg standarda dobivaju iste subvencije kao umirovljenici ili radnici s minimalnim ili prosječnim plaćama,” nastavio je Siniša Hajdaš Dončić, ističući i kako je “najlakše uzeti sredstva iz EU i nacionalnog proračuna i predstavljati se kao spasitelj”.

Predsjednik SDP-ovog Savjeta za gospodarski razvoj i turizam Josip Tica ponovio je da se nalazimo u razdoblju visoke neizvjesnosti te da je u takvim uvjetima ključno jasno naznačiti smjer buduće ekonomske politike.

“Tijekom prethodnog inflacijskog vala Hrvatska je imala znatno višu inflaciju od svojih glavnih trgovinskih partnera – oko 15 % višu od prosjeka 17 najvažnijih partnera, što je negativno utjecalo na konkurentnost gospodarstva. Od početka rata u Ukrajini hrvatska industrija izgubila je gotovo 50.000 radnih mjesta. To se ne vidi u ukupnim podacima jer su nova radna mjesta otvorena u sektorima poput građevine, logistike, privatnog zdravstva i sličnih djelatnosti,” rekao je Tica, naglasivši da zbog lošeg upravljanja inflacijom dolazi do strukturnih promjena gospodarstva u smjeru koji nije održiv.

“Najgori scenarij ESB-a za inflaciju od 4,4 % zapravo je naš osnovni scenarij. Njihov najgori scenarij je naš najbolji. Struktura naše inflacije snažno je pogođena energentima. Kada se povećanja cijena goriva pretvore u postotke, jasno je koliko to utječe na sve sektore – transport, poljoprivredu i druge djelatnosti. Primjerice, dizel je poskupio oko 12 %, benzin oko 8 %, plin za kućanstva oko 7 %, a ukapljeni plin i više. To su ključni ulazni troškovi koji utječu na cijene,” naglasio je Lalovac, dodajući kako je iz tog razloga važno kontinuirano pratiti stanje – gotovo na dnevnoj razini.

“Vlada mora imati tim koji prati ne samo dostupnost energenata nego i stanje u poljoprivredi, opskrbi hrane i turističkoj sezoni. Očekujemo oko 20 milijuna turista i sezona je ključna za gospodarstvo i proračun. Potrebno je osigurati dovoljnu opskrbu kako bi sezona uspjela. Istodobno treba pokrenuti hitnu energetsku transformaciju kroz javna poduzeća i povećati energetsku učinkovitost. Potrebno je stalno pratiti cijene i tržište kako bi se izbjegla iznenađenja,” naglasio je Lalovac, istaknuvši i kako ne smijemo zaboraviti da su naši umirovljenici među najsiromašnijima u Europi, a rast cijena hrane i režija dodatno ih pogađa.

“I lokalne jedinice suočene su s rastom troškova. Pred nama su veliki izazovi u borbi s inflacijom i zato želimo na njih kontinuirano upozoravati,” rekao je zaključno Boris Lalovac.

Izvor: sdp.hr