Poskupljenje goriva
Podijeli:

Andrej Plenković predstavio je novi, deseti paket Vladinih mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, u trenutku kada globalna tržišta ponovno reagiraju na nestabilnosti povezane s ratom na Bliskom istoku.
Od ponoći vozače su dočekale više cijene goriva. Litra benzina sada stoji 1 euro i 62 centa, dok je dizel dosegnuo 1 euro i 73 centa. Plavi dizel bilježi najveći rast – čak 30 centi po litri. Riječ je o jednom od značajnijih poskupljenja ove godine. U samo jednom danu benzin je poskupio za 12 centi, dizel za 18, a plavi dizel za čak 30 centi. Vozači koji su spremnike napunili dan ranije mogli su uštedjeti i do 9 eura, što jasno pokazuje koliko nagle promjene cijena utječu na kućni budžet. Vlada je i ovaj put intervenirala kako bi ublažila još veći rast. Bez mjera, procjenjuje se da bi benzin dosegnuo i do 1 euro i 71 cent, a dizel gotovo 1 euro i 86 centi po litri. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako će se učinci poskupljenja goriva preliti i na ostatak gospodarstva. Viši troškovi prijevoza mogli bi uskoro dovesti do rasta cijena hrane, usluga i osnovnih potrepština.
Usporedbe s prethodnim godinama pokazuju koliko su cijene porasle. Primjerice, 2020. godine, u jeku pandemije COVID-19, cijena litre benzina u Hrvatskoj često je bila ispod jednog eura, a dizel se mogao natočiti i za oko 90 centi.
Već 2022., nakon početka Ruske invazije na Ukrajinu, cijene goriva prvi put su naglo skočile iznad 1 euro i 50 centi, što je tada bio povijesni rekord.
Današnje cijene, iako nešto stabilnije nego u vrhuncu energetske krize, i dalje su znatno više nego prije nekoliko godina, što dugoročno opterećuje i građane i gospodarstvo.
Analitičari ističu kako cijene goriva najviše ovise o kretanju cijene nafte na svjetskom tržištu, ali i o geopolitičkim napetostima, poput aktualnih sukoba na Bliskom istoku.
U takvim okolnostima, državne intervencije postaju ključan alat za zaštitu standarda građana, no njihov učinak je ograničen i ovisi o trajanju krize.
Građani, s druge strane, sve češće traže načine uštede – od racionalnije vožnje do korištenja alternativnih oblika prijevoza.
Ako se trend rasta cijena nastavi, poskupljenja goriva mogla bi dodatno ubrzati inflaciju i utjecati na ukupnu ekonomsku sliku zemlje u mjesecima koji dolaze.
| Godina | Benzin (€ / L) | Dizel (€ / L) | Što se događa |
| 2019 | ~1.30 | ~1.25 | Stabilno tržište prije kriza |
| 2020 | ~0.90–1.00 | ~0.85–0.95 | Pad zbog pandemije COVID-19 |
| 2021 | ~1.30–1.40 | ~1.25–1.35 | Oporavak potražnje |
| 2022 | ~1.50–1.80 | ~1.60–1.90 | Nagli skok (rat u Ukrajini) |
| 2023 | ~1.40–1.60 | ~1.50–1.70 | Djelomična stabilizacija |
| 2024 | ~1.45–1.65 | ~1.55–1.75 | Blagi rast |
| 2025 | ~1.50–1.70 | ~1.60–1.80 | Geopolitičke napetosti |
| 2026 | 1.62 | 1.73 | Novi skok (Bliski istok) |






