Umjetna inteligencija sve prisutnija u javnom sektoru: KBC Split i Splitsko-dalmatinska županija među predvodnicima

Umjetna inteligencija sve je prisutnija i u hrvatskom javnom sektoru. Čak 50 od 78 ključnih tijela javne vlasti obuhvaćenih Gong-ovim istraživanjem koristi ili testira neki oblik umjetne inteligencije, no više od polovice tih institucija još uvijek nema posebna interna pravila za njezinu primjenu.

Istraživanje „AI u javnom sektoru: Kako Hrvatska koristi umjetnu inteligenciju“ provedeno je od veljače do kolovoza 2026. godine, a obuhvatilo je državna tijela, ministarstva, sudove, gradove, županije, zdravstvene ustanove i druge institucije.

Od ChatGPT-a do medicinske dijagnostike

Ukupno je identificirano 55 različitih rješenja koja koriste umjetnu inteligenciju. Njihova primjena proteže se od administracije i obrade dokumenata do zdravstva, pravosuđa, sigurnosti, financija i komunikacije s građanima.

Među najčešće korištenim generativnim alatima nalaze se Microsoft Copilot i ChatGPT, dok javne institucije koriste i niz specijaliziranih sustava. Među njima su alati za anonimizaciju sudskih odluka, medicinsku dijagnostiku i kirurgiju, biometrijsku identifikaciju i prepoznavanje lica te različiti virtualni asistenti.

Najviše različitih rješenja koristi se za konkretne stručne poslove institucija. Umjetna inteligencija koristi se i za obradu informacija i dokumenata, analitiku i predviđanje te kibernetičku sigurnost.

Više od polovice nema posebna pravila

Posebno pitanje otvara način na koji je korištenje novih tehnologija uređeno unutar samih institucija. Od 50 institucija koje koriste ili testiraju umjetnu inteligenciju, njih 26 navelo je da nema posebna interna pravila za njezinu primjenu.

Devet institucija navelo je da umjetnu inteligenciju koristi uz posebna pravila. Među njima su Hrvatski sabor, FINA, Grad Zagreb, APIS IT, HAKOM, HANFA i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Još deset institucija u trenutku istraživanja pripremalo je posebna pravila.

Vlada ne koristi umjetnu inteligenciju

Istraživanje je pokazalo da 26 tijela javne vlasti ne koristi umjetnu inteligenciju. Među njima su Vlada Republike Hrvatske, deset ministarstava, Ustavni sud, DORH, USKOK i Porezna uprava.

Prema rezultatima istraživanja, najveći broj različitih rješenja umjetne inteligencije koristi CARNET, a slijede FINA, KBC Zagreb, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, MUP, KBC Split i Splitsko-dalmatinska županija.

Gong upozorava na rizike

Posebnu pozornost Gong posvećuje korištenju umjetne inteligencije u područjima koja mogu izravno utjecati na prava i slobode građana. Među njima su sustavi biometrijske identifikacije i prepoznavanja lica koje koristi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Istraživanje je pokazalo i da među hrvatskim institucijama još uvijek ne postoji jedinstven način evidentiranja korištenja umjetne inteligencije niti ujednačena pravila njezine primjene.

Gong stoga predlaže uspostavu javnog i redovito ažuriranog registra rješenja umjetne inteligencije koja koriste tijela javne vlasti, kao i donošenje jasnih nacionalnih standarda i internih pravila. Cilj bi trebao biti transparentno i odgovorno korištenje novih tehnologija uz zaštitu ljudskih prava i osobnih podataka.

Foto: Televizija Jadran